Muzej Kozare Muzej Kozare Fotografija: Božica Radić

Matična biblioteka čeka vlastiti prostor blizu sedam decenija

avgust 02 2018

Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ iz Prijedora podstanar je od svog osnivanja prije 68 godina pa do danas i pitanje je kad će dobiti svoj prostor jer se vlasti na lokalnom i republičkom nivou spore koja je od njih dužna riješiti ovaj problem.

Urađeno je idejno rješenje buduće biblioteke, a i u strategiji razvoja grada Prijedora za period 2014-2024. predviđena je izgradnja multimedijalnog centra u čijem bi sastavu bila i biblioteka. Za izgradnju i opremanje potrebno je tri do četiri miliona maraka. Na pitanje koliko će lokalna vlast izdvojiti sredstava, odgovor je bio da biblioteka ima status državne ustanove, dok je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na isto pitanje odgovorilo da je grad Prijedor kao osnivač dužan obezbijediti prostor, smještaj, novac za bibliotečko-informacionu djelatnosti i novac za materijalne i režijske troškove.

Ovo prepucavanje bi se nekako moglo i razumjeti da oni ne raspolažu budžetima, dakle parama poreskih obveznika. Umjesto jalovih naklapanja, trebalo je da se dogovore kako biblioteci riješiti višedecenijski problem. Možda ne znaju da je Ivo Andrić cio novčani iznos od Nobelove nagrade poklonio Bosni i Hercegovini za otvaranje i opremanje upravo biblioteka, a možda i znaju, ali ih to ne impresionira. Imaju neke druge brige, poput resornog ministra koji brine koje će mu marke biti službeni automobil jer je to, kako reče, statusni simbol.

Da je prijedorski odbor Srpske demokratske stranke imao više sluha za ovaj grad, problem biblioteke mogao je biti riješen prije 20-ak godina i manje bi koštalo. Naime, ova politička stranka nije htjela biblioteci ustupiti zgradu koju je u ratu uknjižila kao svoje vlasništvo. Ona je prisvojila zgradu u kojoj su u bivšem sistemu bili sindikat i Savez komunista Prijedor. U sudskom sporu odluka je bila na strani SDS-a, iako je poznato da je odluku o prisvajanju zgrade donio lokalni parlament u kojem je tada ova stranka imala ubjedljivu većinu. Danas su tu prostorije SDS-a, dok je ostatak prostora pod zakupom. U biblioteci su isticali da bi površina zgrade odgovarala njihovim potrebama, da su u blizini osnovna škola, muzička škola i pozorište, ali u SDS-u nisu htjeli ni da čuju.

02.08.2018. Slika 2 Narodna biblioteka Ćirilo i Metodije Prijedor

Narodna biblioteka Ćirilo i Metodije Prijedor

Prijedorska biblioteka osnovana je 1950. godine, a od 1964. godine promjenila je šest lokacija od kojih nijedna nije ispunjavala uslove za funkcionalno obavljanje djelatnosti. Već 31 godinu je privremeno smještena u prizemlje zgrade Muzeja Kozare. Na površini od 144 metra kvadratna smješteno je 65 hiljada bibliotečkih jedinica iz književnosti za djecu i odrasle, te stručna literatura i publikacije iz svih oblasti.

02.08.2018. Slika 3 Fond od oko 65000 bibliotečkih jedinica 1

Fond od oko 65000 bibliotečkih jedinica

Ova ustanova ima pet odjeljenja i, prema riječima njene direktorice Mare Ećim, svaki je centimetar raspoloživog prostora maksimalno iskorišten. Ona je navela da se u njenoj kancelariji nalaze Odjeljenje za matičnost i Zavičajna zbirka, u hodniku Legat starih i rijetkih knjiga, u Odjeljenju za djecu, uz improvizovanu malu čitaonicu i igraonicu, smještene su administrativne službe, a u Odjeljenju za odrasle prostor za čitanje izdanja koja se ne smiju iznositi.

02.08.2018. Slika 4 Mara Ećim

Mara Ećim

„Mi ne tražimo prostor da bi se zadovoljila forma, već nam je on potreban za dalji razvoj ove ustanove koja je prije 24 godine odlukom Narodne skupštine Republike Srpske dobila status matične biblioteke za prijedorsku regiju, sa mrežom od tri narodne biblioteke (u Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Kostajnici) i dvije školske, a biblioteka pokriva 14 osnovnih i osam srednjih škola, tri visokoškolske i jednu specijalnu biblioteku“, kazala je Ećim.

Preduzeće Arcerol Mittal Prijedor je veći interes pokazalo za problem sa kojim se ova biblioteka suočava, nego oni koji su zaduženi za njegovo rješavanje, jer joj je besplatno ustupilo prostor koji ona koristi kao svoj depo u kojem je pohranjen cijeli bibliotečki obavezni primjerak i 15 hiljada bibliotečkih jedinica koje se ne traže.

02.08.2018. Slika 5 Gradska čitaonica

Gradska čitaonica

Grad Prijedor je finansirao otvaranje i opremanje Gradske čitaonice čija je površina 116 metara kvadratnih. U njoj se nalaze stručna literatura, publikacije iz svih oblasti, dnevni listovi, sedmični i periodični časopisi, čime je ublažen problem nedostatka prostora. Ona je mjesto za srednjoškolce i studente koji žele da tu uče, te građane koji ovdje čitaju štampu, a ovdje se organizuju književne večeri, promocije, stručna predavanja, seminari i radionice.

U biblioteci je zaposleno deset radnika, i to šest bibliotekara, jedan knjižničar i troje administrativnih radnika. „Zaposleni rade i po više poslova i trudimo se kako bi funkcionislali svi segmenti i bile pružene sve usluge koje je obavezna da pruži jedna matična biblioteka“, kazala je Ećim.

02.08.2018. Slika 6 Dječije odjeljenje

Dječije odjeljenje

Tri puta godišnje organizuju besplatno učlanjenje djece u biblioteku i tako im na neposredan način približavaju knjigu i njenu neprolaznu vrijednost. Članstvo trenutno broji 612 djece i 860 odraslih. Biblioteka prati izdavačku djelanost i trudi se da se na njihovim policama nađu najtraženija djela iz književnosti, ali i iz ostalih sfera, kako bi izašli u susret svojim članovima.

Aktivnost i rad u ovoj biblioteci prepoznalo je i Društvo bibliotekara Republike Srpske koje je bivšoj direktorici Snježani Đikić 2008. godine uručilo priznanje kao najboljoj direktorici u bibliotekarstvu. Isto priznanje 2016. godine dobila je i sadašnja direktorica, dok je 2014. godine prijedorska biblioteka proglašena najboljom u Republici Srpskoj.

Tekst i fotografija: Božica Radić

TEMPLEJT na srpskom800

baner

Saint Art Designs / Web Development

Saint Art Designs / Web Development

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim