Novi broj Medijskih dijaloga

decembar 27 2017

"Medijski dijalozi" su periodični međunarodni časopis za istraživanje medija i društva.

Do sada su izašla 29 brojeva, u kojima je na preko 19 hiljada stranica objavljeno preko hiljadu stručnih radova i prikaza. Održano je deset uspješnih međunarodnih skupova i stotine promocija, utemeljena nagrada za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija u regionu "Dialogos" i osnovana naučno-stručna biblioteka "Medijski dijalozi" u Bijelom Polju.

Malo koji drugi naučni časopis iz regiona može da se pohvali i približno ovakvim naučnim dostignućem - i kvalitetom radova i kvantitetom autora. U radovima je uočljiv multidisciplinarni pristup problematici medija, politike, društvenih kretanja, a koje autori sagledavaju i obrađuju sa različitih aspekata: pravnih, ekonomskih, filozofskih, istorijskih, socioloških, politikoloških, geopolitičkih, bezbjedonosnih, kulturnih, psiholoških, tehničkih, lingvističkih.

Časopis ima međunarodnu redakciju na čelu sa eminentnim stručnjakom za oblast medija Robertom Mek Česnijem, apstrakte na stranom jeziku, recenziranje radova, stalnost izlaženja i distribuciju. Služi kao korisna literature studentima, zaposlenima u medijima, naučnicima. Uvršten je na spiskove obavezne i dodatne literature na nizu fakulteta u regionu. 

Ovaj časopis predstavlja, prepoznatljiv intelektualan i naučni brend Crne Gore, kako u regionu, tako i šire. Nesebičnim radom, entuzijazmom i požrtvovanjem, u prvom redu urednika dr Mima Draškovića,  kao i pomoći Ministarstva kulture – Direktorijata za medije, oformljen je tim i jaka mreža intelektualaca i saradnika - koji su svojim naučnim radovima i istraživanjem afirmisali crnogorsku naučnu i medijsku scenu na globalnom polju.

Broj 29 Medijskih dijaloga, na 376 stranica donosi radove autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH, Italije: Ane Martolini, Fahire Fejzić Čengić, Ljiljane Jovanović, Zorana Koprivice, Seada Šabotića, Brankice Bojović, Admira Kalabića, Dražena Cerovića, Srđana Vukadinovića, Radovana Pejanovića, Veselina Luburića, Andreje Mihailović, Jelene Žugić, Milice Raičević, Marije Janković, Slobodan Đakonović, Slobodana Vuletića, Isidore Damjanović, Rosapia Lauro Grotto, Miloša Borozana, Tijane Madžgalj, Nevene Daković, Nede Radulović dr.

Radovi govore o raznim temama, poput: Kako spriječiti lažne vijesti u medijskom prostoru, Strategiji razvoja medija u Srbiji, Savremeni mediji – izazov i obaveza, Bezbjedonosni sistem i medijski uticaji, Identitet Evrope i migrantska kriza, Zapad-Rusija (fobije, stereotipi, predrasude), Informisanost građana o učešću Crne Gore u regionalnim okvirima iz oblasti unutrašnjih poslova, Inkluzija postmodernima u nove medije i dr. kao i prikazi koje potpisuju: Janko Nikoloski, Mirko Jakovljević, Radenko Šćekić, Marijan Mašo Miljić.

Izdavač je Istraživački medijski centar iz Podgorice a štampa IVPE Cetinje.

OTV Berane

Dr Radenko Šćekić

TEMPLEJT na srpskom800

Povezani članci

  • Obaranje naloga, prisluškivanje i ’fišing’ kampanje najčešće povrede ljudskih prava u digitalnom prostoru

    U 2025. godini bilo je više od 250 povreda ljudskih prava u digitalnom prostoru, pokazuju podaci Share fondacije. Zabeležen je dramatičan porast slučajeva zloupotrebe tehnologija u cilju nadzora, političkih pritisaka, tehničkih napada i manipulacije. Novi, kvartalni izveštaj koji uključuje period od decembra prošle godine do kraja februara ove godine nije puno ohrabrujući. O tome razgovaramo sa Andrijanom Ristić iz Share fondacije.

  • Kako su mediji u Srbiji izveštavali o nasilju prema ženama u 2024. godini

    U 35% izveštaja o nasilju prema ženama mediji su otkrili identitet preživele odnosno žrtve ili članova njene porodice, a u 27% objava korišćeni su senzacionalistički ili stereotipni izrazi za nasilje, žrtvu ili nasilnika, pokazala je Analiza medijskih objava o problemu nasilja prema ženama za 2024. godinu, koju je sprovela grupa Novinarke protiv nasilja, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

  • „Zar misle da pokušaju da ugase neki medij, a da medij ćuti?“

    Dovoljno vidljivi da smetaju i dovoljno slabi da ih jeftino tuže, zastraše i isrcpe – mali mediji bez novca i frilenseri prepušteni sami sebi, idealna su meta moćnika. Osim fizičkih napada, bezbednost novinara ogleda se i u finansijskim pritiscima.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim