Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se u svetu već dvadeset godina. I u Srbiji se tim problemom organizacije bave decenijama, a u poslednjih 10 godina veoma aktivno i država. Dokle se stiglo?
Koordinaciono telo Vlade Srbije za rodnu ravnopravnost postoji od 2014. godine. Ovo telo koordinira rad organa državne uprave i drugih institucija u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti i položaja žena i muškaraca u Srbiji.
Dok institucije u Srbiji smatraju da je primena zakona o sprečavanju nasilja u porodici doprinela smanjenom broju izrečenih mera, organizacije koje se bave ovim problemom tvrde suprotno. Za MIC govore Autonomni ženski centar i Novinarke protiv nasilja.
Primena zakona o sprečavanju nasilja u porodici traje već 4 godine. Od kako je stupio na snagu 01. juna 2017. godine, uneo je značajne novine za krivično delo nasilje u porodici, ali i za postupanje sa žrtvom nasilja. Šta to znači u praksi?
Zakon je jasan, svako fizičko nasilje treba biti procesuirano. Ali šta je sa psihičkim nasiljem koje nije vidljivo, ili ekonomskim nasiljem koje zakon ne prepoznaje, i ko je u ovim situacijama najviše ugrožen – za MIC govore advokat i viktimolog.
Iako je Srbija zemlja starih, na šta nam ukazuju podaci poslednjih godina, broj žrtava nasilja iz „treće dobi“ teško je odrediti, jer se ova vrsta nasilja retko prijavljuje. Stručni timovi zaduženi za ovaj problem upozoravaju da nasilje nisu samo modrice, već i napuštanje i nebriga.
Mnogi krajevi sveta ovog leta suočavaju se sa velikim vrućinama. Julski dani se i u Srbiji ove godine opisuju kao pakleni. Pogledajte u galeriji kako u Nišu i okolini izgleda jedan od toplijih letnjih dana.
Planiranje u poslednji tren, muke sa sastavljanjem programa, neizvesnost oko uslova pod kojima sme da se održi festival… u toj atmosferi Srbija dočekuje Exit, Nišville i, možda, Guču. Organizatori se dovijaju kako znaju.
Kompanija Rio Tinto postala je jedna od najvažnijih tema u Srbiji – pominju je političari, i iz vlasti i iz opozicije. O njoj govore ekološki aktivisti, pa i sam vrh države. Ali najviše strahuju ljudi koji žive u Mačvi.
Mnogi u Srbiji užurbano se pripremaju za odlazak na letovanje, a pravila za prelazak granice su različita. I građani, a i turističke agencije nadaju se pogodnijim uslovima.
Nišlija Ara poznat je svojim sugrađanima po ljubavi prema muzici i po prodavnici muzičkih izdanja Happy house koja je skoro 30 godina bila mesto svih muzičkih zaljubljenika.
Meštani Aleksandrovca i celog župskog kraja protestuju protiv izgradnje kamenoloma. Za te potrebe već je pala četinarska šuma, a ljudi se boje da će kamenolom upropastiti prirodu, turizam i proizvodnju maline i kupine.
Na Međunarodni dan dece koja su uključena u život i rad na ulici, iz Centra za integraciju mladih poručuju da deca ulice nikada nisu bila ugroženija, posebno zbog pandemije. Nakon više godina pauze, konačno i Niš dobija svratiše za decu ulice.
Niška župa, sada sa par hiljada katoličkih vernika, uspostavljena je pre beogradske nadbiskupije, 1878. godine. Naša reporterka posetila je neke članove katoličke zajednice, uoči proslave Uskrsa.
Zbog epidemioloških mera, mnogi u Srbiji rade od kuće. Stariji osnovci i srednjoškolci takođe su na onlajn-nastavi. To predstavlja ogroman izazov za porodice, iscrpljuje ljude i stvara dodatni stres, ocenjuju psiholozi.
Nakon što je glumica Milena Radulović svojom tužbom za seksualno nasilje pokrenula lavinu u čitavom regionu, ovih dana još jedna mlada glumica, Danijela Štajnfeld, javnosti je obelodanila ime svog silovatelja.
„ Muzika me pokreće, ona je moj život. Ovde sam pronašla način da se muzikom borim protiv stvari koje mi smetaju u mojoj zajednici, kao što su rana udaja, obespravljenost žene i diskriminacija“, priča sedamnaestogodišnja Zlata Marinković.
Ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa dovela je do toga da se broj destinacija niškog aerodroma „Konstantin Veliki“ za godinu dana sa 22 svede na svega dve, a broj nedeljnih letova sa 45 na pet.