Za žene je gore nego što je bilo
Srbija, Hrvatska, BiH i Kosovo ne prepoznaju važnost i pozitivan uticaj koji žensko preduzetništvo može imati na zaposlenost i ekonomski rast - pa preduzetnice iz tih zemalja ne mogu računati na podršku sistema.
Tako, ukratko, glasi zaključak etnografskog istraživanja ženskog preduzetništva u jugoistočnoj Evropi, regionalnog istraživačkog projekta INFORM "Closing the gap between formal and informal institutions in the Balkans", kojeg finansira EU putem programa Obzor 2020, a koje je obuhvatilo Hrvatsku, Srbiju, BiH i Kosovo.
Premda se države u kojima je istraživanje sprovedeno razlikuju po stepenu usvajanja i sprovođenja evropskih politika koje podstiču ravnopravnost polova – od Hrvatske koja je punopravna članica EU, Srbije koja ubrzano korača prema punopravnom članstvu, pa do BiH i Kosova koje tim putem tek treba da krenu, status ženskog preduzetništva u tim zemljama gotovo je identičan - loš.
Ženama regiona su nedostupni povoljni krediti koji bi im omogućili razvoj njihovih biznisa i obrta, nedostupna im je podrška za njihove projekte čak i kad su veoma uspešne.
Tradicionalna uloga žene
U sve četiri države zabeleženo je sistematsko slabljenje socijalne i radne infrastrukture nasleđene iz socijalizma, uz konstantno rušenje stečenih ženskih (radnih) prava poput prava na porodiljsko odsustvo, skraćeno ili fleksibilno radnog vreme za "mlade" majke. Žene se tretiraju kao jeftina radna snaga i podstiču ih da i kao preduzetnice rade tradicionalne, intelektualno nezahtevne, ali fizički zahtevne "ženske poslove" poput čišćenja, čuvanja dece, organizacije događaja ili iznajmljivanja stanova.
Društva ovog regiona i dalje žele da ih zadrže u okvirima tradicionalne uloge žene - majke - domaćice, pa kad se odluče za preduzetničke poduhvate, one i dalje – u većini slučajeva – same moraju da se brinu za domaćinstvo i decu.
Ako se odluče za preduzetništvo, pored rodne neravnopravnosti, preduzetnice se moraju nositi i sa problemima koji muče sve preduzetnike: previsoki porezi, neverovatan raspon parafiskalnih davanja i razbuktala, neefikasna birokratija.
BiH i Kosovo još uvek nemaju strategije razvoja ženskog preduzetništva, ali u Hrvatskoj i Srbiji, koje ih imaju, status preduzetnica nije ništa bolji.
Hrvatska je, kao punopravna članica EU, usvojila strategiju razvoja ženskog preduzetništva, ali u praksi je ona samo mrtvo slovo na papiru: država je ukinula sve oblike podrške ženskom preduzetništvu, čak i one sitne koje su ženama bile dostupne u vreme dok je Hrvatska pristupala Evropskoj uniji.
Nirha Efendić, Orlanda Obad, Ines Prica, Tea Škokić, Vjollca Krasniqi i Danijela Gavrilović su intervjuisale 24 žene iz četiri države, iz urbanih i ruralnih područja, različitih godina starosti, stepena obrazovanja, oblika vlasništva i veličine biznisa koji vode (od kozmetičkih salona do hotela). Analizirani su i statistički podaci, strategije i nacionalne politike, evropske politike, rezultati međunarodnih istraživanja o ženskom preduzetništvu.
Povezani članci
-
Teško se diše i živi: Dva grada obavijena dimom i prašinom
Smješteni u dvije države, sa skoro 500 kilometara udaljenosti, Lukavac u Bosni i Hercegovini i Bor u Srbiji povezuju zajednički problemi. Prvi je industrijski grad u kom se kopa ugalj a proizvode koks, benzol, katran, amonijum sulfat, soda... U drugom je smješten jedan od najvećih evropskih rudnika bakra i zlata. Stanovnici oba grada već decenijama udišu supstance od kojih češće oboljevaju od raka. Iako posljedice osjećaju svi, među njima postoje zajednice koje su u znatno lošijem položaju. Uz sama postojenja smještena su naselja Roma i drugih nacionalnih manjina.
-
Kako su mediji u Srbiji izveštavali o nasilju prema ženama u 2024. godini
U 35% izveštaja o nasilju prema ženama mediji su otkrili identitet preživele odnosno žrtve ili članova njene porodice, a u 27% objava korišćeni su senzacionalistički ili stereotipni izrazi za nasilje, žrtvu ili nasilnika, pokazala je Analiza medijskih objava o problemu nasilja prema ženama za 2024. godinu, koju je sprovela grupa Novinarke protiv nasilja, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
